Balkan: balkan war, balkan peninsula, balkan bizarre

Balkan je povijesna i zemljopisna regija jugoistočne Europe te poluotok Jugoistočne Europe. Njegova poluotočnost je neodređena. Balkanski poluotok se nalazi između Jadranskog i Crnog mora, a jedna od granica je prostor južno od linije Bugarski zaljev - ušće Drima.

Iako se danas pojam "Balkan" kao jedna od zemljopisnih regija Europe polako napušta (regija je Jugoistočna Europa), i dalje ga neku autori uzimaju kao regiju te postoji više definicija za ograničavanje (vidi poglavlje Definicije i granice), ali obično se smatra da Balkan sadrži barem dijelove Grčke, Albanije, Bugarske, Turske i nekih država bivše Jugoslavije, s ukupnom površinom od 550,000 km² i 53 milijuna stanovnika.

Regija je dobila ime po planini Balkan (Bugari je zovu Stara Planina), koja ide kroz središnju Bugarsku i prelazi u istočnu Srbiju, dok samo ime "Balkan" dolazi od turske riječi za planinu. Nekad se ta planina zvala Haemus Mons, što vjerojatno dolazi od tračke riječi Saimon, koja znači "lanac".

Definicije i granice

Čitava kopnena masa ponekad se naziva Balkanski poluotok, jer je na jugu, jugozapadu i jugoistoku okružuje Jadransko, Jonsko, Egejsko, Mramorno i Crno more. Iako nije riječ o pravom poluotoku, to se ime često koristi za širu regiju.

Sjeverna granica Balkana je upitna. često se Dunavska i Panonska ravnica ne smatra dijelom Balkana. Dapače, mnogi smatraju da sve što je sjeverno od Save i Dunava - sjeveroistočna Slovenija, sjeverna Hrvatska (središnja Hrvatska i Slavonija), sjeverna Srbija (Vojvodina) i veći dio Rumunjske - nije dio Balkana. Drugi opet kažu da i ta područja zajedno s jugom Rumunjske (bez Transilvanije) spadaju u Balkan.

Zapravo, Balkan nije toliko cjelina zbog planinskih lanaca koliko zbog zajedničke i često nasilne povijesti. Tu povijest prvenstveno obilježavaju stoljeća potčinjenosti ili borbe s Osmanskim Carstvom, kao i međusobni sukobi u 20. stoljeću.

Pojam Balkan obojen je negativnim značenjima: nasilje, vjerska i etnička nesnošljivost, sveopća nazadnost i podjeljenost. U engleskom jeziku riječ balkanisation (balkanizacija) označava neizlječivu rascjepkanost i netrpeljivost između frakcija unutar neke skupine. Zato se ta riječ na rubnim područjima izbjegava i ponekad smatra pogrdnom. U Hrvatskoj (i šire) koristi se i pojam balkanska krčma, koji se proslavio zbog Krležine rečenice: "Kad se u balkanskoj krčmi pogase svjetla, onda sijevaju noževi."

Postoji i neutralniji izraz za Balkan, a to je Jugoistočna Europa. To nije geografski pojam jer ne obuhvaća Rumunjsku i Ukrajinu. Taj se izraz koristi sve više, npr. inicijativa Europske Unije iz 1999. godine zove se Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Europu, a on-line novine Balkan Times preimenovale su se 2003. godine u Southeast European Times.

Mnoge regije u državama navedenim kao dio Balkana znatno se razlikuju od ostatka regije, pa zato rubne države ne vole da ih zovu balkanskim zemljama. To prvenstveno vrijedi za Rumunjsku, Hrvatsku i Sloveniju, ali i za Grčku.

Druge zemlje koje ne spadaju u Balkan ali su blizu i/ili su igrale važnu ulogu u geopolitici, kulturi i povijesti Balkana:

Priroda i resursi

Većinu regije pokrivaju planinski lanci. Glavni su lanci Dinaridi u Hrvatskoj i Bosni, koji se nastavljaju na masiv Šar-Pindus u Albaniji, Makedoniji i Grčkoj. Bugarska ima planinu Balkan i Rodope na granici s Grčkom. Najviši vrh je Musala u Bugarskoj (2925 m).

Klima je na obali mediteranska, dok je u unutrašnjosti umjereno kontinentalna. Sjever poluotoka i planine imaju sniježne i mrazne zime, te vruća i suha ljeta. Na jugu su zime blaže.

Na jugu i na obali raste crnogorica. U unutrašnjosti su tipične srednjoeuropske šume (hrast i bukva, u planinama bor i jela). Visinska granica šume je 1800-2000 m.

Tlo je općenito loše, osim u ravnicama, gdje su prirodna trava, plodna zemlja i topla ljeta pogodni za oranice. U velikom dijelu regije zemljoradnja loše stoji zbog planina, vrućih ljeta i loše zemlje, što pogoduje samo nekim poljoprivrednim kulturama (na primjer, maslinama i vinovoj lozi).

Energetski izvori su rijetki. Ima ugljena, pogotovo u Bugarskoj, Srbiji i Bosni. Raširenija su ležišta lignita. Nafta je rijetka, iako postoje mala ležišta u Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj. Nema ni mnogo zemnog plina. Postoje brojne hidrocentrale.

Me?u sirovinama je najviše metalne rude. željezo je rijetko, ali neke zemlje imaju znatne količine bakra, cinka, kositra, kroma, mangana, magnezita i boksita. Neki se metali izvoze.

Prošlost i sadašnjost

Nekad je veći dio Balkana bio politički ujedinjen pod Bizantom i zatim Otomanskim Carstvom, a središte oba carstva je ležalo u Anatoliji (koja danas spada u azijski dio Turske).

Iako je pod Bizantom spadao u najnaprednije dijelove Europe, zadnjih 550 godina Balkan je bio najmanje razvijen dio kontinenta, jer se europska politika i trgovina okrenula Atlantskom oceanu, a Otomansko Carstvo je bilo relativno izolirano od glavnih ekonomskih tokova.

Balkanske su zemlje počele stjecati neovisnost u 19. stoljeću, pa je Balkanski savez 1912-13. u Balkanskim ratovima odbacio Tursku do njezinih današnjih granica.

Tijekom hladnog rata, većina zemalja Balkana bila je pod komunistima. Ipak, Jugoslavija (1948.) i Albanija (1961.) raskinuli su sa Sovjetskim Savezom. Jugoslavija se više približila Zapadu i osnovala pokret nesvrstanih. Albanija se isprva okrenula Kini, a kasnije se posve izolirala. Jedine nekomunističke zemlje su bile Grčka i Turska, koje su tada (kao i danas) bile članice saveza NATO.

Članstvo u Europskoj Uniji
Grčka je članica Europske Unije još od 1981. godine, a Slovenija, Mađarska i Cipar su to postali 2004. godine. Bugarska i Rumunjska su ušle 2007. godine. Hrvatska je stekla status kandidata u lipnju 2004. godine. Makedonija je potpisala preliminarne sporazume s Europskom komisijom, ali nije na popisu službenih kandidata i ne zna se kad će biti primljena. Turska se prijavila za članstvo još 1963., ali ni danas (2005.) nije članica, iako su sklopljeni određeni carinski sporazumi. I ostale zemlje su izrazile želju da uđu u EU, ali još se ne zna kad će doći u obzir.

Stanovništvo

Kosovo, regija koja je službeno dio Srbije, ima većinsko albansko stanovništvo, koje je uglavnom muslimansko. I Makedonija ima velik broj Albanaca. Sjeverna Grčka i jugozapadna Bugarska imaju makedonsku manjinu. Tračka (pokrajina u istočnoj Grčkoj) ima muslimansku manjinu. Grčka ima albansku manjinu, koja se uglavnom sastoji od Albanaca koji su se doselili u 1990-ima, i pravoslavnu skupinu zvanu Arvaniti, koja se naselila u Grčkoj tijekom srednjeg vijeka. Južna Albanija ima grčku pravoslavnu manjinu u pokrajini Sjeverni Epir.

Vanjske poveznice

Regije svijeta

Afrika	Istočna Afrika • Južna Afrika • Sjeverna Afrika • Srednja Afrika • Zapadna Afrika Afrički rog • Gvineja • Magreb • Sahel • Subsaharska Afrika • Sudan • Velika jezera
Amerika	Sjeverna Amerika	Angloamerika • Karibi • Pacifički sjeverozapad Srednja Amerika • Velika jezera • Velika nizina
	Južna Amerika	Andske države • Gvajana • Južni konus • Latinska Amerika • Patagonija
Euroazija	Azija	Istočna Azija • Jugoistočna Azija • Jugozapadna Azija • Južna Azija • Sjeverna Azija • Srednja Azija Anatolija • Arabija • Bliski istok • Daleki istok • Indija • Istočne Indije • Kavkaz • Levant • Sibir • Srednji istok
	Europa	Istočna Europa • Jugoistočna Europa • Južna Europa • Sjeverna Europa • Srednja Europa • Zapadna Europa Balkan • Baltik • Beneluks • Britanski otoci • Mediteran • Nordijska regija • Skandinavija
Oceanija	Australazija • Melanezija • Mikronezija • Polinezija • Pacifički obruč
Polovi	Arktik • Antarktik

More about Balkan: balkan war, balkan peninsula, balkan bizarre, balkan media, balkan ghost history journey through, balkan ghost, balkan history, balkan web, balkan diyanet,

Balkan

Sadržaj

Definicije i granice

Priroda i resursi

Prošlost i sadašnjost

Stanovništvo

Vanjske poveznice