|
Article on other languages:
|
Bihać je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, te upravni centar Unsko-sanske županije. Površina općine je oko 900 km². Do 1995. godine površina općine iznosila je 689 km², da bi, po zaključenju Dejtonskog sporazuma, dio prijeratne općine Drvar bio pripojen općini Bihać. Prema popisu iz 1991. godine, općina je brojala 70.732 stanovnika, a prema zvaničnim podacima, broj stanovnika 2003. godine iznosio je 60.707. ZemljopisStanovništvoPo posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bihać imala je 70.732 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja. Nacionalni sastav:
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći: ukupno: 58.185
Naseljena mjestaPo stanju iz 1991.: Bajrići, Baljevac, Bihać, Brekovica, Bugar, Ćukovi, Doljani, Donja Gata, Dubovsko, Gorjevac, Grabež, Grmuša, Hrgar, Izačić, Jankovac, Jezero, Kalati, Klisa, Klokot, Kula, Kulen Vakuf, Lipa, Lohovo, Lohovska Brda, Mala Peća, Mali Skočaj, Međudražje, Muslići, Orašac, Ostrovica, Papari, Praščijak, Pritoka, Prnjavor, Račić, Rajinovci, Ripač, Spahići, Srbljani, Teočak, Turija, Velika Gata, Veliki Skočaj, Veliki Stjenjani, Vikići, Vrsta, Zavalje i Zlopoljac. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, Bihać, BiH u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine, a pridodani su joj i neka naselja iz susjednih općina (Bosanski Osredci i Martin Brod iz općine Drvar i dr.). Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, 1991.Apsolutna etnička većina: ██ Muslimani ██ Srbi ██ Hrvati
Izvor
UpravaPovijestO imenu i podrijetlu grada BihaćEtimologija imena grada Bihaća je važan argument u rasvjetljavanju njegove davne prošlosti. Riječ bihać u različitim svojim oblicima: bišće, bijać, bihak, bihag označava kraljevsko dobro. Budući da se na području bihaćkog kraja susreće i isprepliće više starodrevnih hrvatskih župa na različitim razinama društvenog, političkog, vojnog, gospodarskog i crkvenog života (psetska,zagrebačka, unska, unačka, lapačka, nebljuška, humska, brinjska, drežnička) bihaćko područje zauzima središnje mjesto u Kraljevini Hrvatskoj. Kako je Kraljevina Hrvatska imala policentrični sustav stolnih gradova i Bihać je u više navrata bio stolnim gradom, a prije njega svakako Pset ili Psat po kome je i nazvana župa u čiji sastav je najvjerojatnije ulazilo kraljevsko dobro ili bišće iz kojega se razvio grad Bišće. U isto vrijeme je i rijeka Una koja tuda protječe "poglavita rijeka u Hrvatskoj" (principalissimo fiume di Croazia..-Theiner: Monum. Slavorum merid. Knj. II., str. 75.), ni Sava, ni Neretva, ni Dunav, ni Kupa, ni Krka, ni Vrbas, već Una, jer prolazi kroz središte Kraljevine Hrvatske. Kako se za župu Pset zna da je bila središnja u svakom smislu župa u Hrvatskoj, onda je vrlo vjerojatno da je ondje stolujući hrvatski kralj imao svoje posjede ili bišća. Tradicija će se nastaviti, jer će u Bihaću u Srednjem vijeku više puta zasjedati hrvatski Sabor, a i sam grad će tridesetak godina biti držan jednim od stolnih gradova. U njemu su se sustjecale čak tri hrvatske biskupije: Zagrebačka, Senjsko-modruška i Kninska te više dijeceza. Bihać u razdoblju otomanske okupacijePopis bihaćkih načelnika(ista titula pod raznim nazivima: sudac, vesnik, kadija, kajmakan, gradonačelnik, predsjednik općine, itd.) Popis bihaćkih kapetana od 16. do 19. stoljeća
Bihać u razdoblju Austro-ugarske okupacijeBihać u Kraljevini JugoslavijiBihać u Drugom svjetskom ratuBihać u FNRJ (SFRJ)Suvremeni BihaćGospodarstvoPoznati Bišćani
Spomenici i znamenitostiObrazovanjeKulturaSportVidiVanjske povezniceU Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Federalni distrikti Bosne i Hercegovine
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
Službeni gradovi Bosne i Hercegovine
Općine Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.