|
Article on other languages:
|
Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 36,3 km kvadratna (povrsina otoka i akvatorija; na brijunski akvatorij otpada 80% ukupne površine). Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim. Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli nama nažalost etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća...za velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Kelti i Rimljani i u VI. stoljeću Hrvati. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz XV. stoljeća. Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati "raj na Zemlji", Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalni parkom i omiljena su turistička destinacija. Vidi jošVanjske poveznice
Nacionalni parkovi : Brijuni • Kornati • Krka • Mljet • Paklenica • Plitvička jezera • Risnjak • Sjeverni Velebit Parkovi prirode : Park prirode Biokovo • Park prirode Kopački rit • Park prirode Lonjsko polje • Park prirode Medvednica • Park prirode Papuk • Park prirode Telašćica • Park prirode Velebit • Park prirode Vransko jezero • Park prirode Učka • Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje • Park prirode Lastovsko otočje Strogi rezervati : Hajdučki i rožanski kukovi • Bijele i samarske stijene |
||||||||||||||||||||||||||||
This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.