Kukac:

Shema anatomije kukaca
A – Glava (Caput)
B – Prsište (Toraks)
C – Zadak (Abdomen)

1. Ticalo
2. Ocellus (prednji)
3. Ocellus (gornji)
4. Kompleksno oko
5. Mozak
6. Prothorax
7. Leđna (dorsalna) arterija
8. trahea
9. Mesothorax
10. Metathorax
11. Prvi par krila
12. Drugi par krila
13. Srednje crijevo, želudac
14. Srce
15. Ovarij, jajnici
16. Stražnje crijevo, rektum
17. Anus
18. Vagina
19. Trbušni (abdomenalni) živčani sistem s ganglijama
20. Malpighian žlijezda
21. Jastuk
22. kandže
23. Tarsus
24. Tibia
25. Femur
26. Trochanter
27. Prednje crijevo
28. Thoraxganglion
29. Coxa
30. Žlijezda slinavka
31. Subesophageal ganglion
32. Usni aparat

Kukci (Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda). Većina ih živi na kopnu, a dobro naseljavaju i kopnene vode, dok ih svega par vrsta živi u moru. Opisano ih je, iz svih krajeva svijeta, više od 1.000.000 vrsta, prema nekima i 1.200.000 vrsta, s daleko većim brojem opisanih podvrsta. Istraživanja probnih površina u tropskim kišnim šumama navode na moguću brojku od očekivanih 5 - 30 milijuna vrsta kukaca. Ova vrstama najbrojnija grupa životinja uopće, istovremeno je i najslabije istražena. Hrvatski standardni naziv kukac zabilježen je u 17. stoljeću u Belostenjčevom kajkavskom rječniku, a bio je u uporabi i stručni naziv zareznik. To je prevedenica znanstvenog naziva insekt (lat.insectare - us, "zarezati, zarezan", "urezati, urezan"), što se odnosi na izraženo odvojene dijelove tijela. Slično je i značenje grčkog naziva entomon - os. Gotovo svako pravilo kod kukaca ima svoje izuzetke, pa se brojne tvrdnje odnose na većinu predstavnika ovoga razreda.

Znanost koja se bavi kukcima je entomologija, a stručnjaci za kukce su entomolozi. Entomologija je opsežna po području djelovanja, te se dijeli na opću entomologiju i primjenjene entomologije. Popularna je diljem svijeta, te se njome osim znanstvenika bave i brojni amateri, te brojne znanstvene i stručne udruge.

Morfologija

Vanjski izgled (morfologija) kukaca, kako je ovdje opisan, odnosi se na odrasle (spolno zrele) jedinke, a ne na ličinke. Veličina kukaca jako varira, i kreće se kod većine vrsta od jednog do dvadeset milimetara. Ali postoje i vrste veličine od 0,2 milimetra ali i takve, čije jedinke su duge 16 a široke 6 cm (Titanus giganteus) ili čak do 33 cm dugih jedinki jedne vrste nakaznika (Phasmatodea). Prema načinu života, tijelo kukaca može biti izduženo, spljošteno ili manje-više kuglasto.

Svim kukcima zajedničko je da im je tijelo izgrađeno od čvrstog hitina, koji može biti krut (čvrsti dijelovi), ili elastičan (povezivanje čvrstih dijelova). Tijelo im je jasno podijeljeno na 3 osnovna dijela: glavu (Caput), prsište (Thorax) i zadak (Abdomen). Najlakše ih je razlikovati od srodnih bića (paučnjaci, stonoge, rakovi) po broju nogu. Na oklopu razlikujemo leđnu stranu (dorzalnu), trbušnu stranu (ventralnu), te bočne strane (pleuralne). Svaki dio hitinskog vanjskog oklopa sastoji se od pojedinačnih sraslih segmenata: leđnih pločica (tergiti), trbušnih pločica (sterniti) i bočnih pločica (pleuriti).Otvori kroz koje kukci dišu (stigme) otvaraju se bočno, te u tijelu prelaze u gusti kapilarni splet dišnih cjevčica traheja pomoću kojih kukci dišu, a čiji broj može jako varirati od vrste do vrste.

Glava kukca: oči, ticala, usni aparat

Glava kukca nastala je spajanjem 6 embrionalnih kolutića, što se odražava na vanjske i unutrašnje strukture. Na gornjoj strani glave se nalazi jedan par ticala s osjetilima za njuh), a sa svake strane glave je po jedno složeno oko. Složeno oko se može sastojati i od tisuću manjih okašaca. Mnoge vrste (cvrčci, ose, pčele, mravi) imaju i dodatne jednostavne oči na tjemenu, a služe im za lakše snalaženje u mraku. Mnoge špiljske vrste nemaju oči. Na donjoj strani hitinske čahure glave se nalaze po tri para usnih organa: gornja usna (odozgo zatvara usta), gornja i donja čeljust i donja usna, sa pipalima. Ti usni organi su prilagođeni (vrsta hrane, način prehrane) za grizenje (hrušt), bodenje (komarci), lizanje (pčele) i sisanje (leptiri). Način prehrane u uskoj je vezi s načinom kretanja, pa je neki lovac mesožder npr. trčak hitar, biljožder npr. gusjenica se često dobro penje, a neki razlagač npr. balegar dobro kopa. Tu su i razne kombinacije s letenjem i bez letenja, specijalizacije građe čeljusti lovca za veći i manji plijen, ili građe rilca biljoždera (npr. duljina rilca leptira ili bumbara) za posebne biljke i druge prilike.

Prsište

U prsištu su smješteni prednji dio probavnog, živčanog i dišnog sustava, te su njime povezani glava i zadak. Glavna funkcija prsišta je pokretačka (lokomotorna). Prsište je dio na kojemu su smještene noge, te krila - ako ih dotična vrsta ima. Krila su znak da je neki člankonožac kukac, jer osim kukaca, nema drugih krilatih člankonožaca. U prsištu su smješteni i snažni i izdržljivi mišići prsišta, koji omogućuju brzo pokretanje nogu i krila. Prsa se, prema redonom broju nogu, brojeći od glave, dijele na tri dijela: prototoraks, mezotoraks i metatoraks, tj. prednje, srednje i stražnje prsište. Na svakom dijelu nalaze se pločice odgovarajućeg imena, te ostali detalji (dlačice, rupice, šavovi).

Abdomen

Anatomija

Živčani i hormonalni sistem

Disanje i krvotok

Probava i ekskrecija

Spolni organi

Životni prostori

Način života

Razmnožavanje i razvoj

Odrasli spolno zreli kukac ima dovršen razvoj, pa ga se naziva i savršenim kukcom. Takav oblik nastaje dugotrajnim rastom, sazrijevanjem i tjelesnim preoblikovanjem niza mlađih razvojnih oblika, pa život kukca svakako traje dulje od nekoliko dana, ili tjedana. Najprije razvoj započinje oplodnjom u jaju, u kojem se razvija zametak (embrij). To je tzv. zametni (embrionalni) razvoj. Stariji zametak sazrijeva i postaje ličinka, koja je spremna za život izvan jaja. Nastankom ličinke slijedi ličinački razvoj. Nakon probijanja i izlaska iz jaja, ličinke se moraju hraniti i rasti. Zato su živahne i najčešće pokretljive, da mogu dohvatiti hranu. Prilikom rasta, moraju odbacivati dijelove tijela koji ne rastu, tj. presvlače se, kao što ljudi presvlače svoju tijesnu odjeću. Presvlačenje se događa kod ličinaka svih vrsta kukaca, jer tako kukci rastu dok su još ličinke. Odrasli kukci više ne rastu, niti se presvlače. Osim što rastu dok su mladi, događa im se tada i promjena oblika tj. preobrazba (metamorfoza).

Ima više tipova razvoja kukaca, a najlakše je razlikovati dva osnovna tipa preobrazbe:

Ličinke onih vrsta kojima mladi već nakon izlaska iz jaja nalikuju odraslima (skakavci, bogomoljke, žohari, stjenice, uholaže itd.) prolaze nepotpunu preobrazbu, jer se ne moraju potpuno promijeniti da bi izgledali kao odrasli. Nakon svakog presvlačenja ličinke im postaju sve veće i sve sličnije odraslima, te u zadnjem presvlačenju zadobiju i krila i spolne organe i to je onda znak da su sasvim odrasli.

Kod drugog tipa razvoja, ličinke, iako se presvlače i rastu, nikada nisu nimalo slične odraslima, nego stalno imaju crvolik izgled. Takva je većina kukaca (ose, pčele, mravi, muhe, leptiri, kornjaši, itd.). Narod ove ličinke naziva crvima, te ih brka s posebnom skupinom životinja crvi, koja cijeli život zadržava crvoliki izgled. Leptirove ličinke, iako su crvolike, imaju poseban naziv - to su gusjenice. Da bi mladi crvoliki kukci postali odrasli leptiri, kornjaši itd., moraju se potpuno i naglo promijeniti. Za to im je potrebna još jedna faza razvoja. Zato zadnjim presvlačenjem ličinke, umjesto još veće crvolike ličinke, ispod stare kože izviruje novi i sasvim drukčiji oblik - tzv. kukuljica. To je razvojna faza kukuljice, koja se nastavlja na raniju fazu ličinačkog razvoja, a kukci s nepotpunom preobrazbom nemaju ovu fazu kukuljenja. Nakon života provedenog u obliku kukuljice (prividno je izvana nepomična i ne hrani se), u unutrašnjosti životinje događaju se burne preinake organa u organe odrasloga [kukac|kukca]]. Kad je kukuljica sazrela, puca njena vanjska površina, a iz unutrašnjosti izlazi savršeni kukac. Krila mu olakšavaju kretanje, radi pronalaska novih prostora i partnera za produljenje vrste. Počinje životna faza odraslog kukca.

Kao što ljudi prolaze razvoj od spajanja jajašca i spermija, preko embrionalnog i fetalnog razvoja, te razvoja djeteta u spolno zrelo biće, tako i kukci imaju svoj razvoj. Pri tome treba imati na umu da je već gusjenica ista ona životinja, kao i leptir, samo što je to mladi leptir. I kukuljica nastala od te gusjenice, koja negdje nepomično visi, također je zapravo mladi leptir.

Sistematika

Nedovršeni članak Kukci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Kukac

Sadržaj