Mađarska:

1241. godine Tatari su opustošili zemlju i povukli se nakon godinu dana. Mađarska je napredovala do europske razine pod kraljem Matijom Korvinom (1458-1490), ali potučena je do nogu u Mohačkoj bitki od Turaka. Turci su 1541. osvojili Budim, a Mađarska je podijeljena na tri dijela: zapadom su vladali Habsburgovci, središnjim dijelom Turci, dok je istočna pokrajina Transilvanija (danas u Rumunjskoj) ostala kao jedino utočište mađarske kulture.

Budim je 1686. preotet Turcima, ali Habsburzi su zavladali cijelom Mađarskom. Ferenc Rákóczi II, transilvanski princ, podigao je neuspješan ustanak protiv austrijske vlasti (1703-1711). U Pešti je 1848. izbila revolucija i proširila se čitavom zemljom. Austrijanci su srušeni i Lajos Kossuth je postavljen za guvernera. Ipak, godinu dana kasnije je austrijska vojska ugušila revoluciju.

Mađari 1867. nalaze kompromisno rješenje s Habsburgovcima. Stvorena je dvojna monarhija, Austro-Ugarska, sa sjedištima u Beču i Pešti.

1873. godine ujedinjuju se Pešta, Budim i Óbudim, pa nastaje metropola Budimpešta.

Austro-Ugarska prestaje postojati 1918. godine. Mađarska dobiva nezavisnost, ali gubi dvije trećine teritorija i trećinu stanovništva.

1919. u Mađarskoj izbija komunistička revolucija, ali vlast preotima Miklós Horthy koji tada od države čini političku zanimljivost. Tijekom njegovih četvrt stoljeća Mađarska je monarhija bez kralja kojom upravlja - admiral bez mornarice. Surađivao je s nacističkom Njemačkom, ali Hitler je ipak preuzeo vlast u Mađarskoj 1944. godine. Godinu dana kasnije Sovjetski Savez osvaja Mađarsku i postupno uvodi staljinizam.

Mađari su 1956. podigli ustanak protiv okupatora, ali sovjetska je vojska ugušila pobunu i smaknula premijera Imrea Nagya.

Komunisti su 1990. dragovoljno otišli s vlasti, te su održani prvi demokratski izbori.

Politika

Predsjednika Mađarske bira parlament svakih 5 godina. Iako predsjednik ima malu stvarnu vlast, on imenuje predsjednika vlade. Predsjednik vlade bira ministre po vlastitom nahođenju. Svaki kandidat za ministra mora proći otvoreno ispitivanje pred jednim ili više parlamentarnih odbora, te ga predsjednik mora formalno prihvatiti.

Mađarski parlament (državni sabor, Országgyűlés) jest jednodoman i ima 386 zastupnika. To najviše državno tijelo predlaže i odobrava zakone koje podastire premijer.

Stranka mora osvojiti najmanje 5% glasova građana da bi ušla u parlament. Državni izbori za parlament održavaju se svake 4 godine (zadnji su bili u travnju 2002. godine).

Ustavni sud od 15 članova ima pravo spriječiti zakone koje ocijeni neustavnima.

Pokrajine

Mađarska je službeno podijeljena na 40 pokrajina: 19 županija (megyék, jednina je megye), 20 tzv. gradskih županija (jednina je megyei város), te glavni grad (főváros) Budimpeštu. To su:

Zemljopis

Ravnice pokrivaju veći dio Mađarske ("Karpatski bazen"), dok na sjeveru uz slovačku granicu ima brda i planina (najviši vrh: Kékes, 1014 m). Mađarsku dijeli popola Dunav (Duna); druge velike rijeke su Tisa (Tisza) i Drava (Dráva), dok na zapadu zemlje leži veliko Blatno jezero. Osim toga, Mađarska ima najveće termalno jezero na svijetu, jezero Hévíz.

Klima je kontinentalna, s hladnim i vlažnim zimama i toplim ljetima, a relativna izolacija karpatskog bazena ponekad izaziva suše. Prosječna godišnja temperatura je 9.7° C.

Gospodarstvo

Mađarska trenutačno ima jak gospodarski rast kako bi se uhvatio korak s Europskom Unijom. Privatni sektor pokriva više od 80% BDP-a. Strano vlasništvo i strane investicije u mađarske firme su česta pojava, pa izravne strane investicije ukupno čine više od 23 milijarda dolara od 1989. godine. Vanjski dug Mađarske je 2000. godine postao drugi najveći dug među svim srednjoeuropskim zemljama u tranziciji. Inflacija i nezaposlenost - glavni problemi u 2001. godini - znatno su se smanjile. Mjere gospodarske reforme, koje bi uključivale reforme zdravstva, poreza i lokalne samouprave, još nisu uvedene.

Stanovništvo

Oko 98% stanovništva govori mađarski, ugro-finski jezik koji nije u srodstvu ni s jednim susjednim jezikom. Postoji više etničkih manjina, kao što su Romi (4%), Nijemci (2.6%), Hrvati (0.9%), Slovaci (0.8%), Rumunji (0.7%) i Srbi (0.2%), iako većina njih govori mađarski.

Kultura

Književnici

Skladatelji

Povezane teme

Vanjske poveznice

Države u Europi

Samostalne države

Albanija • Andora • Armenija³⁾ • Austrija • Azerbejdžan¹⁾ • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar³⁾ • Crna Gora • Češka • Danska⁴⁾ • Estonija • Finska • Francuska³⁾ • Grčka • Gruzija¹⁾ • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan¹⁾ • Kosovo ²⁾ • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska³⁾ • Norveška⁴⁾ • Njemačka • Poljska • Portugal⁴⁾ • Rumunjska • Rusija¹⁾ • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska⁴⁾ • Švedska • Švicarska • Turska¹⁾ • Ujedinjeno Kraljevstvo⁴⁾ • Ukrajina • Vatikan

Zavisni teritoriji:

Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard

Nepriznate države:

Abhazija⁵⁾ (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)³⁾ • Južna Osetija⁵⁾ (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)³⁾

¹⁾ Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. ²⁾ Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 46 država članica UN-a (kolovoz 2008.) ³⁾ U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. ⁴⁾ Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe. ⁵⁾ priznata od strane Ruske Federacije i Nikaragve

Mađarska

Sadržaj

Povijest