Article on other languages:
- Republiek_van_Masedonië
- Republik_Makedonien
- የመቄዶንያ_ሬፑብሊክ
- مقدونيا
- ܩܘܛܢܝܘܬܐ_ܕܡܩܕܘܢܝܐ
- República_de_Macedonia
- Makedoniya_Respublikası
- Рэспубліка_Македонія
- Република_Македония
- Republik_Makedonia
- Republika_Makedonija
- República_de_Macedònia
- Македони
- Republika_sa_Macedonia
- Makedoniya_Cumhuriyeti
- Republika_Makedonie
- Макєдоні́ꙗ
- Македони_Республики
- Gweriniaeth_Macedonia
- Makedonien
- Mazedonien
- Cumurêtê_Makedonya
- Makedońska
- Πρώην_Γιουγκοσλαβική_Δημοκρατία_της_Μακεδονίας
- Republic_of_Macedonia
- Respubliko_Makedonio
- República_de_Macedonia
- Makedoonia
- Mazedoniako_Errepublika
- مقدونیه
- Makedonia
- Lýðveldið_Makedónia
- Macédoine_(pays)
- Rèpublica_de_Macèdonie
- Masedoanje_(lân)
- Macedonia_(ARIM)_-_Македонија_(ПЈРМ)
- Masendoña
- Pobblaght_ny_Massadoan
- Mâ-khì-tun
- Repupalika_o_Masedonia
- מקדוניה
- मैसिडोनिया
- Republika_Makedonija
- Republika_Makedonska
- Repiblik_d_Masedoni
- Macedónia
- Մակեդոնիա
- Republik_Makedonia
- Republiko_Macedonia
- Lýðveldið_Makedónía
- Repubblica_di_Macedonia
- マケドニア共和国
- Republik_Makedonia
- მაკედონია
- Македония_Республикасы
- 마케도니아_공화국
- Komara_Makedonyayê
- Македония_Республика
- Repoblek_Makedoni
- Respublica_Macedonica
- Macedonië_(land)
- Maķedonija
- Република_Македонија
- റിപ്പബ്ലിക്_ഓഫ്_മാസിഡോണിയ
- Republik_Macedonia
- Macedontlān
- Republiek_Makedonien
- म्यासेडोनिया
- Macedonië_(land)
- Republikken_Makedonia
- Republikken_Makedonia
- Republica_de_Macedònia
- Республикæ_Македони
- Republic_of_Macedonia
- Macedonia
- Macedònia
- مقدونيه
- República_da_Macedónia
- Makidunya
- Republika_Makedoniya
- Republica_Macedonia
- Республика_Македония
- Ripùbblica_di_Macidonia
- Republic_o_Macedonie
- Makedonia_dásseváldi
- Republika_Makedonija
- Republic_of_Macedonia
- Macedónsko
- Republika_Makedonija
- Republika_e_Maqedonisë
- Република_Македонија
- Makedonien
- Jamhuri_ya_Masedonia
- Macedůńijo
- மாக்கடோனியக்_குடியரசு
- Ҷумҳурии_Мақдуния
- ประเทศมาซิโดเนีย
- Republika_ng_Masedonya
- Makedonya_Cumhuriyeti
- Республика_Македония
- Республіка_Македонія
- مقدونیہ
- Makedoniya_Respublikasi
- Republica_de_Macedonia
- Cộng_hòa_Macedonia
- Makedoniyän
- Republika_han_Masedonya
- Réewum_Maseduwaan
- 馬其頓共和國
 |
del.icio.us |
 |
Digg |
 |
Furl |
 |
|
 |
Rojo |
| Add to OnlyWire |
 "Makedonija" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Makedonija (razdvojba). |
|
Република Македонија |
|||||
|---|---|---|---|---|---|
|
|||||
| Geslo Smrt ili sloboda |
|||||
| Himna Danas nad Makedonijom |
|||||
 |
|||||
| Glavni grad | Skoplje | ||||
| Službeni jezik | makedonski 1) | ||||
| Vlada | |||||
| - Predsjednik | Branko Crvenkovski | ||||
| - Predsjednik Vlade | Nikola Gruevski | ||||
| Neovisnost | Od SFRJ 8. rujna 1991. |
||||
| Površina | 145. po veličini | ||||
| - ukupno | 25.713 km² | ||||
| - % vode | 1,9 % | ||||
| Stanovništvo | 140. po veličini | ||||
| - ukupno (2003) | 2.022.547 | ||||
| - gustoća | 81/km² | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2005. | ||||
| - ukupno | 15.78 milijardi $ (121.) | ||||
| - po stanovniku | 7,645 $ (80.) | ||||
| Valuta | makedonski denar (100 denija) | ||||
| Pozivni broj | 389 | ||||
| Vremenska zona | UTC +1 UTC +2 ljeti |
||||
| Internetski nastavak | .mk | ||||
| 1) Svi jezici etničkih zajednica u općinama s više od 20% njihovih predstavnika koriste se kao službeni. Takav status imaju albanski, turski, srpski, romski, aromunski i dr. | |||||
republika makedonija je država na jugoistoku Europe, glavni grad je Skoplje (na makedonskom Скопје). Graniči sa Bugarskom na istoku, Albanijom na zapadu, Grčkom na jugu te Srbijom i Kosovom na sjeveru.
Sadržaj |
Politika
Glavni članak: Politika Makedonije
republika makedonija je suverena, samostalna, demokratska i socijalna država. Državna vlast je podijeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Zakonodavna vlast je u rukama Sobranja Republike Makedonije (parlament). Građani na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima biraju 120 zastupnika (pratenika), država je podijeljena na 6 izbornih jedinica, mandat poslanika je 4 godine. Izvršna vlast je u rukama Vlade Repubublike Makedonije. Predsjednik Republike Makedonije bira se na slobodnim, neposrednim i demokratskim izborima, a mandat je 5 godina. Sudska vlast je u rukama osnovnih, apelacionih i viših sudova; zadnja instanca je Vrhovni sud.
republika makedonija je članica Ujedinjenih naroda od 8. travnja 1993.[1][2] pod imenom Bivša jugoslavenska republika makedonija (BJRM) (na engleskom former Yugoslav Republic of Macedonia, FYROM) iz razloga što Grčka, koja je članica UN-a, EU i NATO-a, ima pretenzije na makedonsko ime. Hrvatska priznaje Makedoniju pod ustavnim imenom kao i 123 članica Ujedinjenih naroda, uključujući i Sjedinjene Američke Države, Rusiju i Kinu.
Povijest Makedonije
republika makedonija 1963-1989
Detaljniji članak o ovoj temi: SR Makedonija
republika makedonija 1989-2004
Krajem 1989. godine, u vremenu kada se završavalo socijalističko uređenje i započeo proces raspada SFRJ, u Republici Makedoniji se utemeljivao višestranački pluralizam, održani su prvi višestranački parlamentarni izbori, konstituira se prvi višestranački Parlament Republike Makedonije. Najbrojniji zastupnici (pratenici) su pratenici iz VMRO-DPMNE, slijede SDSM (nasljednik SKJ-SKM) Socijalističke partije, Sojuz reformskih snaga, PDP-NDP (partije makedonskih Albanaca). Parlament je za predsjednika Republike izabrao Kiru Gligorova, a za potpredsjednika izabran je Ljubčo Geogievski. Za predsjednika ekspertske vlade izabran je Nikola Kljušev.
Godine 1991. godine Parlament je donio Ustav Republike Makedonije.
Godine 1992. srušena je ekspertska vlada i za mandatora je predložen Branko Crvenkovski koji je formirao novu stranačku vladu u koju su ušli SDSM, SP, PDP-NDP.
Godine 1994. građani su na neposrednim izborima prvi put birali predsjednika Republike i po drugi puta birali zastupnike u Sobranju Republike. Za predsjednika je izabran Kiro Gligorov s mandatom od 5 godina pobijedivši drugog kandidata Ljubču Georgievskog.
Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti", kako su navele oporbene stranke VMRO-DPMNE, DPM i druge, apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu pobjedu ponio je Savez za Makedoniju - SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade izabran je Branko Crvenkovski, a u Vladu su ušli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.
Godine 1996. donijet je novi zakon o teritorijalnoj organizaciji - lokalnoj samoupravi - ustanovljene su 123 općine i Grad Skopje, održani su prvi višestranački lokalni izbori za lokalnu vlast.
Godine 1998. održani su treći parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu ponijeli su VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa (DA), a u parlament su ušle i PDP-A (Demokratska partija Albanaca u Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade izabran je Ljubčo Georgievski (VMRO-DPMNE), a za zamjenika Vasil Tupurkovski (DA), a u Vladu su ušli i članovi PDP-A.
Godine 1999. održani su drugi predsjednički izbori te je za predsjednika Republike izabran Boris Trajkovski, kojeg je predložila stranka VMRO-DPMNE. Ostali kandidati bili su Tito Petkovski (SDSM), Vasil Tupurkovski (DA), Stojan Andov (Liberalna partija), Muhamed Halili (PDP) i Muarem Negipi (PDP-A).
Godine 2000. održani su drugi lokalni izbori, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim nepravilnostima, nasiljem, upotrebom vastrenog oružja.
Tijekom 2001. godine došlo je do oružanog sukoba u Republici Makedoniji koji je razriješen pritiskom Europske unije i potpisivanjem Ohridskog mirovnog sporazuma, koji je u najvećem dijelu amandmanima uključen u Ustav Republike Makedonije.
Godine 2002. održani su parlamentarni izbori koji su po ocjenama inozemnih i domaćih analitičara bili najbolje organizirani i provedeni izbori. Izbornu pobjedu odnio je SDSM u koaliciji s 12 političkih stranki. U Parlament su ušle stranke SDSM, DUI, VMRO-DPMNE, PDP, LDP, PDP-A i SP. Vladu je formirao Branko Crvenkovski i u nju su ušli DUI, i LDP.
Godine 2004., zbog tragične smrti predsjednika Borisa Trajkovskog, održani su treći predsjednički izbori na kojima je pobijedio Branko Crvenkovski (SDSM), a u izbornoj trci su učestvovali su Zudi Celili (PDP-A), Gzim Ostremi (DUI) i Saško Kedev (VMRO-DPMNE).
Zemljopis Makedonije
republika makedonija je država u jugoistočnoj Europi, u gornjem i srednjem Povardarju, između Šarsko-pindskog i Rodopskog gorja. Nalazi se u široj zemljopisnoj regiji Makedoniji.
Reljef
U Makedoniji se izdvajaju 3 reljefne cjeline: zapadna Makedonija, središnji dio ili Povardarje i istočna Makedonija.
Zapadni dio čini mlado nabrano Šarsko-pindsko gorje građeno od paleozojskih škriljavaca i mezozojskih vapnenaca (Baba, Šara, Korab, Jakupica, Nidže). Između planina nalaze se duboke doline Crnog Drima te više gorskih kotlina:
Pološka i Prespanska kotlina su najveće.
Središnji dio ili Povardarje tektonski je labilan prostor ispunjen jezerskim i riječnim naplavinama. Naslage potječu iz paleozoika (škriljavci) te iz mezozoika i tercijara. Tu se nalazi niz kotlina, međusobno povezanih klisurama (kapijama):
Istočna Makedonija niža je od zapadne. Obuhvaća istočne pritoke rijeke Vardar, kotline se nalaze na visini oko 250 m, a nastale su erozijom eolskih sedimenata iz neogena. Okružuje ju visokoplaninski pojas. Na istoku su to Osogovske planine, Vlahina planina, Plačkovica, Ogražden, a na zapadu Istočne Makedonije to su Kožuv, Kozjak, Dren planina i Jakupica.
Usamljena uzvišenja građena su od granita, kristalastih škriljavaca te magmatita. Između njih prostiru se kotline ispunjene tercijarnim jezerskim talozima:
Klima, tlo, vegetacija
U Makedoniji vlada submediteranska klima koju karakteriziraju vruća i suha ljeta te hladne i vlažne zime. Srednje godišnje temperature opadaju od sjevera prema jugu zemlje.
Srednja godišnja količina padalina je u planinama oko 1000 - 1500 mm, a u zavjetrinskim kotlinama 600 - 700 mm.
Najplodnija su glinato-ilovasta tla u nižim dijelovima kotlina. U brdsko-planinskim dijelovima prevladavaju kamenjari i rankeri (humusna šumska tla).
Što se vegetacije tiče, u nižim dijelovima prevladavaju hrast medunac, obični grab i cer, dok u višim dijelovima nalazimo bukvu i bukovo-jelove šume. Također nalazimo i zimzeleno sredozemno raslinje.
Nacionalni parkovi
Vode
Najvažnije tekućice su Vardar, Treska, Crna Reka, Pčinja, Bregalnica, Strumica, Crni Drim.
Makedonija ima 3 prirodna jezera: Ohridsko, Prespansko i Dojransko. Ohridsko jezero je jedno od najstarijih jezera na zemaljskoj kugli, u njemu žive endemski primjerci, ohridska pastrva, belvica (Salmothymus ohridanus), jegulja, i više tipova račića, puževa i školjki, bistrina vode i njezina prozirnost je do 50 metara.
Stanovništvo
Posljednji popis stanovništva Makedonije izvršen je 2002. godine[3]. Sljedeća tablica pokazuje nacionalni sastav stanovništva na osnovu dosadašnjih popisa stanovništva:[4][5]
| godina popisa | ukupno stanovnika | Makedonci | Albanci | Turci | Srbi | Romi | Bošnjaci | Vlasi | Ostali |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2002. | 2.022.547 | 1.297.981 (64,2%) | 509.083 (25,2%) | 77.959 (3,9%) | 35.939 (1,8%) | 53.879 (2,7%) | 17.018 (0,8%) | 9.695 (0,5%) | 20.993 (1,0%) |
| 1994. | 1.945.932 | 1.288.330 (66,6%) | 441.104 (22,7%) | 78.019 (4,0%) | 40.228 (2,1%) | 43.707 (2,2%) | 6.829 (0,4%) | 8.601 (0,4%) | 31.480 (1,6%) |
| 1991. | 2.033.964 | 1.328.187 (65,3%) | 441.987 (21,7%) | 77.080 (3,8%) | 42.775 (2,1%) | 52.103 (2,6%) | / | 7.764 (0,4%) | 84.068 (4,1%) |
| 1981. | 1.909.136 | 1.279.323 (67,0%) | 377.208 (19,8%) | 86.591 (4,5%) | 44.468 (2,3%) | 43.125 (2,3%) | / | 6.384 (0,3%) | 72.037 (3,8%) |
| 1971. | 1.647.308 | 1.142.375 (69,3%) | 279.871 (17,0%) | 108.552 (6,6%) | 46.465 (2,8%) | 24.505 (1,5%) | / | 7.190 (0,4%) | 38.350 (2,3%) |
| 1961. | 1.406.003 | 1.000.854 (71,2%) | 183.108 (13,0%) | 131.484 (9,4%) | 42.728 (3,0%) | 20.606 (1,5%) | / | 8.046 (0,6%) | 19.177 (1,4%) |
| 1953. | 1.304.514 | 860.699 (66,0%) | 162.524 (12,5%) | 203.938 (15,6%) | 35.112 (2,7%) | 20.462 (1,6%) | / | 8.668 (0,7%) | 13.111 (1,0%) |
Kultura
Grad Ohrid je makedonski i pravoslavni Jeruzalem, muzej na otvorenome, kulturna baština se proteže od prapovijesti do današnjih dana, u njemu je osnovan i djelovao je prvi Sveslavenski univerzitet osnovan od Sv. Klimenta Ohridskog i Sv. Nauma Ohridskog. Freske i ikone u mnogim crkvama i manastirima u Ohridu i Makedoniji su jedinstvene u svijetu. Rijeka Radika i njezin kanjon je ekološka sredina, priroda je neponovljiva, a manastir Sv. Jovan Bigorski je jedan od najljepših manastira na Balkanu, raspolaže s jedinstvenim u svijetu oltarom izrađenom dubokim duborezom.
Promet
Reference
- ↑ Popis članica Ujedinjenih naroda (engleski).
- ↑ Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 47/225 (1993) (engleski).
- ↑ Državni zavod za statistiku Republike Makedonije (makedonski, engleski).
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Makedoniji, 2002 - Knjiga XIII, Skopje, svibanj 2005. (makedonski, engleski). Državni zavod za statistiku RM.
- ↑ Macedonia FAQ website. The Population Profile of the Republic of Macedonia (engleski).
Vanjske poveznice
- Ured predsjednika
- Makedonski parlament
- Izbori
- Makedonska Vlada
- Povijest Makedonije (na lošem hrvatskom)
Albanija • Andora • Armenija3) • Austrija • Azerbejdžan1) • Belgija • Bjelorusija • Bosna i Hercegovina • Bugarska • Cipar3) • Crna Gora • Češka • Danska4) • Estonija • Finska • Francuska3) • Grčka • Gruzija1) • Hrvatska • Irska • Island • Italija • Kazahstan1) • Kosovo 2) • Latvija • Lihtenštajn • Litva • Luksemburg • Mađarska • Makedonija • Malta • Moldavija • Monako • Nizozemska3) • Norveška4) • Njemačka • Poljska • Portugal4) • Rumunjska • Rusija1) • San Marino • Slovačka • Slovenija • Srbija • Španjolska4) • Švedska • Švicarska • Turska1) • Ujedinjeno Kraljevstvo4) • Ukrajina • Vatikan
Akrotiri i Dhekelia • Ålandski otoci • Gibraltar • Guernsey • Otok Man • Føroyar • Jersey • Jan Mayen • Svalbard
Abhazija5) (Gruzija) • Gorski Karabah (Azerbejdžan)3) • Južna Osetija5) (Gruzija) • Pridnjestrovlje (Moldavija) • Turska Republika Sjeverni Cipar (Cipar)3)
1) Značajan dio teritorija se nalazi u Aziji. 2) Proglasilo neovisnost 17. veljače 2008.. Priznalo ga 46 država članica UN-a (kolovoz 2008.) 3) U potpunosti u Aziji, ali ima društvene i političke veze s Europom. 4) Posjeduje zavisne ili slične teritorije izvan Europe. 5) priznata od strane Ruske Federacije i Nikaragve
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauritanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina
Države članice: Belgija • Bugarska • Češka • Danska • Estonija • Francuska • Grčka • Island • Italija • Kanada • Latvija • Litva • Luksemburg • Mađarska • Nizozemska • Norveška • Njemačka • Poljska • Portugal • Rumunjska • SAD • Slovačka • Slovenija • Španjolska • Turska • UK
Države kandidati: Albanija • Hrvatska • Makedonija
More about Makedonija: lotarija na makedonija, vlada na republika makedonija, makedonija prijateli, vlada makedonija, maturanti makedonija, makedonija mobile t, ministerstvo za obrazovanie makedonija, republika makedonija, narodna banka na makedonija,