Meksiko

Article on other languages:

del.icio.us del.icio.us
Digg Digg
Furl Furl
Reddit Reddit
Rojo Rojo
Add to OnlyWire
Sjedinjene Meksičke Države
Estados Unidos Mexicanos
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Himno Nacional Mexicano
Položaj Meksika
Glavni grad Ciudad de México
Službeni jezik niti jedan. Španjolski i 62 indijanska jezika ravnopravni su jezici na cijelom području Meksika.1
Vlada
 - Predsjednik Felipe Calderón Hinojosa
Neovisnost od Španjolske
16. rujna 1810.
Površina 14. po veličini
 - ukupno 1.972.550 km²
 - % vode 2,5 %
Stanovništvo 11. po veličini
 - ukupno (2007) procjena: 108,700,891
 - gustoća 55/km²
BDP (PKM) procjena 2005.
 - ukupno 1.191 bilijuna $ (13.)
 - po stanovniku 10,186 $ (64.)
Valuta meksički peso (100 centava)
Pozivni broj +52
Vremenska zona UTC -6 do -8
Internetski nastavak .mx
1Ustav ne određuje službeni jezik. Općim zakonom o jezičnim pravima indijanskih naroda propisuje se da su svi indijanski jezici koji se govore nacionalni jezici i uživaju ravnopravnost na cijelokupnom području Meksika.

Sjedinjene Meksičke Države (španjolski Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, država su u Sjevernoj Americi, koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku sa Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, na zapadu s Tihim oceanom, a na istoku s Meksičkim zaljevom. Po ustavnom uređenju, Meksiko je federalna republika koja se sastoji od 31 savezne države i jednog federalnog distrikta (México, D. F.).

S površinom od gotovo 2 milijuna kvadratnih kilometara, Meksiko je peta država po veličini u Americi i četrnaesta u svijetu. Po ukupnom broju stanovnika, Meksiko se nalazi na jedanaestom mjestu najnaseljenijih zemalja svijeta, a po broju izvornih govornika španjolskog nalazi se na prvom mjestu.

Sadržaj

Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Meksika


1519 Hernan Cortes započinje osvajanje Meksika. Od 1521 aztečka država je pokorena i započinje kolonijalno razdoblje Meksika, koji je dio Nove Španjolske. Domoroci su pretvoreni u robove i kmetove. Meksikom su vladali španjolski potkraljevi, a najveću su moć imali crkva i krupni veleposjednici (latifundija). Kada je Španjolska u 18. stoljeću počela gubiti svjetsku moć u korist Velike Britanije postupno jača pokret za nezavisnost od Španjolske. Nezavisnost je proglašena 1810. godine, ali je španjolska vlast ukinuta nakon dugog ratovanja tek 1821. Agustin de Iturbide se proglasio carem Meksika kao Augustin I., ali je već 1823 morao abdicirati. Nakon nezavisnosti, Meksiko je postupno gubio dijelove teritorija. 1836 Teksas je proglasio nezavisnost, koju je Meksiko priznao nakon ratnog poraza. Nakon Američko-meksičkog rata 1846-1848, Meksiko je ostao bez sjevernog dijela Kalifornije i New Mexica. 1863. Francuzi su zauzeli glavni grad Mexico, i uslijedio je gerilski rat protiv njih. Francuzi su se 1866. morali povući zbog pritiska SAD-a. Porfirio Diaz je vladao 1877-1911, uz mali prekid, što je dovelo do novog osiromašenja seljaka i povećanja broja bezemljaša. 1910. je započela Meksička revolucija. Vođa meksičkog seljačkog pokreta za agrarnu reformu u meksičkoj revoluciji (1910. - 1917.) bio je Emiliano Zapata.

Politika

Detaljniji članak o ovoj temi: Politika Meksika

Prema Političkom ustavu Sjedinjenih Meksičkih Država (španj. Constitución Política de los Estados Unidos Mexicanos ), usvojenim 5. veljače 1917., Meksiko je predstavnička, demokratska, predstavnička i savezna republika koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države i jednog federalnog distrikta kao glavnog grada, sjedišta savezne vlade. Savezna tijela ustrojena su po načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu.

Na čelu izvršne vlasti je predsjednik Republike (predsjednički sustav vlade). Predsjednik Republike je šef države, istovremeno i šef vlade, a također i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Mandat predsjednika Republike traje šest godina i ne postoji mogućnost ponovnog obnašanja dužnosti. Predsjednik se bira na općim i neposrednim izborima. Od 2006. godine predsjedničku dužnost obaša Felipe Calderón. Predsjednik imenuje državne tajnike i druge članove svog kabineta (tj. vlade). Osim toga, imenuje meksičke veleposlanike, ima ovlast sklapanja međunarodnih ugovora, ima pravo veta na zakone izglasane u Kongresu, predlaže kandidate za članove Vrhovnog suda pravde (ministre). Također ima ovlast donošenja predsjedničkih dekreta.

Zakonodavnu vlast obavlja Kongres Unije (španj. Congreso de la Unión), koja se sastoji od dva doma: Dom senatora (La Cámara de Senadores) (gornji dom) i Dom zastupnika (donji dom).

Na čelu sudbene vlasti nalazi se Vrhovni sud prave (Suprema Corte de Justicia de la Nación). Sudbenu vlast čine i niži te specijalni sudovi. Vrhovni sud sastoji se od 11 ministara koje bira Kongres. Mandat ministara traje petnaest godina.

Savezne države

Detaljniji članak o ovoj temi: Savezne države Meksika

Sjedinjene Meksičke Države su federacija koja se sastoji od trideset i jedne slobodne i suverene države (španj. estado). Federalni distrikt (španj. distrito federal) ne pripada niti jednoj saveznoj državi, već cijelokupnom savezu, te je on glavni grad i sjedište savezne vlade.

Politička podjela Meksika
Federalna jedinica Stanovništvo (2005.) Površina (km²) Glavni grad
Sjedinjene Meksičke Države 103.088.000 1.959.248 México, D.F.
1. Aguascalientes 1.065.416 5.625 Aguascalientes
2. Baja California 2.842.000 71.546 Mexicali
3. Baja California Sur 517.000 73.943 La Paz
4. Campeche 751.000 57.727 San Francisco de Campeche
5. Chiapas 4.256.000 73.681 Tuxtla Gutiérrez
6. Chihuahua 3.238.000 247.487 Chihuahua
7. Coahuila de Zaragoza 2.475.000 151.445 Saltillo
8. Colima 562.000 5.627 Colima
9. Durango 1.489.000 123.367 Victoria de Durango
10. Guanajuato 4.893.000 30.621 Guanajuato
11. Guerrero 3.116 000 63.618 Chilpancingo de los Bravo
12. Hidalgo 2.334.000 20.856 Pachuca de Soto
13. Jalisco 6.652.000 78.630 Guadalajara
14. México 14.161.000 22.333 Toluca de Lerdo
15. Michoacán de Ocampo 3.988.000 58.667 Morelia
16. Morelos 1.605.000 4.892 Cuernavaca
17. Nayarit 943.000 27.862 Tepic
18. Nuevo León 4.164.000 64.203 Monterrey
19. Oaxaca 3.522.000 93.343 Oaxaca de Juárez
20. Puebla 5.391.000 34.251 H. Puebla de Zaragoza
21. Querétaro Arteaga 1.593.000 11.658 Santiago de Querétaro
22. Quintana Roo 1.134.000 42.535 Chetumal
23. San Luis Potosí 2.412.000 61.165 San Luis Potosí
24. Sinaloa 2.610.000 57.331 Culiacán Rosales
25. Sonora 2.384.000 179.516 Hermosillo
26. Tabasco 2.013.000 24.747 Villahermosa
27. Tamaulipas 3.020.000 80.148 Ciudad Victoria
28. Tlaxcala 1.061.000 3.997 Tlaxcala de Xicohténcatl
29. Veracruz de Ignacio de la Llave 7.081.000 71.856 Xalapa de Enríquez
30. Yucatán 1.803.000 39.671 Mérida
31. Zacatecas 1.357.000 75.416 Zacatecas
32. Distrito Federal 8.670.000 1.484

Ekonomija

Detaljniji članak o ovoj temi: Ekonomija Meksika


Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Meksika


Indijanci su podijeljeni po brojnim plemenima što jezično pripadaju porodicama Mayan, Uto-Aztecan, Hokan i drugima koji su manje zastupljeni. Plemena Meksika su: Acaxee (s: Acaxee, Sabaibo, Tebaca, Papudo, Tecaya), Achire, Acolhua, Aguacatec, Ahome, Aibine, Akwa’ala, Amuzgo, Aripa, Aztec (s: Acolhua, Tlacopan, Tenochca), Baciroa, Bagaces, Baimena, Bamoa, Cahita (s: Bamoa, Cinaloa, Mayo, Tehueco, Yaqui i Zuaque), Carrizo, Cazcan (s: Coca, Tecuexe, Cazcan), Chañabal, Chatino, Chiapanec, Chicomuceltec, Chinantec (s: Hume i Wahmi), Chinarra, Chinipa, Chizo, Chocho, Chol, Chontal, Cinaloa, Coahuiltec (s Hume), Coano, Coca, Cochimi, Cocomacaque, Cocopa (dijelom), Colotlan, Comanito, Comecrudo, Comopori, Concho, Conicari, Cora (s: Coano, Huaynamota, Zayahueco), Cora, Cuahcomeca, Cuicatec, Cuitlatec, Cuyuteca, Didú, Diegueño (dijelom), Edú, Eudeve, Gocoyome, Guachichil, Guasapar, Guasave (s: Achire, Ahome, Comopori, Vacoregue), Halyikwamai ili Kikima (dijelom), Himeri (u Pima), Hine, Hio, Huastec, Huave, Huaynamota, Huichol, Huite, Icaiche, Ika, Irritila, Itzuco, Ixcatec, Janambre, Jano, Jocome, Jova, Jumano, Kamia (dijelom), Kiliwa, ili Kiliwi, Kohuana (dijelom), Lacandon, Lagunero, Laymon, Liyu, Macoyahui, Mame (dijelom), Matlatzinca (s: Atzinca, Matlame, Ocuiltec, Quata.), Maya (s: Icaiche, Lacandon, Maya, Santa Cruz ili Cruzob), Mayo, Mazahua, Mazatec, Meztitlanec, Mixe, Mixtec, Mocorito, Monqui, Motozintlec, Nebome, Nio, Ocoroni, Ocuiltec, Olive, Olmeci, Ópata, Otomi (s: Serrano), Pachera, Pame, Papabucos, Papudo, Pericu, Piato (u Pima), Pima Bajo (s: Cocomacaque, Yecora, Nebome, Ures), Pisone, Pochutla, Popoloca, Popoluca, Potlapiqua (u Pima), Quata, Sabaibo, Seri (s: Guayma, Tepocas, Salineros, Upanguayma, Tiburones), Sayula, Sayultec, Soltecos, Suma, Tahue (s: Comanito, Mocorito), Tamaulipec, Tamazulteca, Tapachultec, Tarahumara, Tarasco, Tebaca, Tecaya, Teco-Tecoxquin, Tecual, Tecuexe, Tehueco, Temori, Tenochca, Tepahue, Tepanec, Tepecano, Tepehua, Tepehuane, Tequistlatec, Teul, Texixtepec, Tlacopan, Tlacotepehua-Tepuzteca, Tlapanec, Tlascala ili Tlaxcalteca, Toboso (s: Gocoyome), Tolimeca, Totonac, Totorame, Trique, Tubar, Tzeltal, Tzotzil, Uchita, Ures, Vacoregue, Varohío (s: Chinipa, Guasapar, Temori,), Vigitega, Waicuri, Xilotlantzinca, Xixime (s: Aibine, Hine, Hume), Yaqui, Yecora, Zacateco, Zapotec, Zayahueco, Zoe (s: Baimena, Zoe), Zoque i Zuaque.

Etničke grupe

Detaljniji članak o ovoj temi: Etničke grupe Meksika


Kultura

Detaljniji članak o ovoj temi: Kultura Meksika


Državni blagdani i neradni dani

Zemljopis

Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Meksika


Slika:Mx-map.png

Klima

Klima u Meksiku dijeli se na tropsku i suptropsku klimu, a ovisi i o nadmorskoj visini:

  • do 1000 m. - Tierra caliente - vruća zemlja/prašuma,
  • od 1000-2000 m. - Tierra templada - umjerena zemlja/tropske klime i kukuruz,
  • od 2000-3000 m. - Tierra fria - svježa zemlja/žitarice,
  • od 3000-4000 m. - Tierra helada - hladna zemlja/visokoplaninski pašnjaci,
  • preko 4000 m. - Tierra nevada - snježna zemlja/najviši planinski vrh-stalni snijeg.

Razno

Vanjske poveznice

Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi

Samostalne države

Antigva i Barbuda • Bahami • Barbados • Belize • Dominika • Dominikanska Republika • Grenada • Gvatemala • Haiti • Honduras • Jamajka • Kanada • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sveti Kristofor i Nevis • Sveti Vincent i Grenadini • Trinidad i Tobago

Zavisni teritoriji:

Danska: Grenland •• Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon •• Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili •• SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko •• UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski otoci • Montserrat • Otoci Turks i Caicos

Latinska unija

Andora • Angola • Argentina • Bjelokosna Obala • Bolivija • Brazil • Čile • Dominikanska Republika • Ekvador • Filipini • Francuska • Gvatemala • Gvineja Bisau • Haiti • Honduras • Italija • Kolumbija • Kostarika • Kuba • Meksiko • Moldavija • Monako • Mozambik • Nikaragva • Panama • Paragvaj • Peru • Portugal • Rumunjska • San Marino • Sveti Toma i Princip • Senegal • Španjolska • Urugvaj • Venezuela • Zelenortska Republika

Organizacija američkih država
Organizacija američkih država

Antigva i Barbuda • Argentina • Bahami • Barbados • Belize • Bolivija • Brazil • Čile • Dominika • Dominikanska Republika • Ekvador • Grenada • Gvatemala • Gvajana • Haiti • Honduras • Jamajka • Kanada • Kolumbija • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama • Paragvaj • Peru • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sveti Vincent i Grenadini • Sveti Kristofor i Nevis • Surinam • Trinidad i Tobago • Urugvaj • Venezuela

 


Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Meksiko"

This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.