Povijest

Article on other languages:

del.icio.us del.icio.us
Digg Digg
Furl Furl
Reddit Reddit
Rojo Rojo
Add to OnlyWire

Termini povijest i historija u hrvatskom se jeziku ponekad koriste kao istoznačnice, ali danas uvelike prevladava "povijest". U svakodnevnom govoru oba termina označavaju dva bitno različita pojma: prošlu zbilju i društvenu znanost koja proučava tu zbilju. U znanosti, danas se termimom povijest označava prošla zbilja, a znanost koja ju proučava naziva se najčešće historiografija. Čovjek koji istražuje ljudsku povijest obično se naziva povjesničar. (Vidi članak historija za podrobnija objašnjenja.)

Termin "povijest" može podrazumijevati samo ljudsku prošlost, u cjelini ili od nastanka civilizacije (prethodno je pretpovijest ili prapovijest. Također se govori o "povijesti" u širem smislu, obuhvaćajući ne samo ljudsku prošlost, nego i "povijest Zemlje" ili cijelog Svemira.

Sadržaj

Povijest planeta Zemlje

Naravno, i prije čovjeka bilo je života na Zemlji, pa je u skladu s time napravljena sljedeća klasifikacija Zemljine povijesti:

Povijest čovjeka

Po toj podjeli mi danas živimo u kvartaru. No, čovjek je napravio podjelu povijesti gdje je on u glavnoj ulozi (kako razni dijelovi svijeta usvajaju kulturu različitim tempom, egzaktnu klasifikaciju je nemoguće napraviti, godine koje su uzete za granice su one koje vrijede za većinu ljudske populacije u tom vremenskom trenutku, isto tako sasvim je u redu preklapanje nekih vremenskih perioda koji nemaju oštre vremenske granice):

Prapovijest

  • kameno doba
  • prahistorija:
    • pleistocen (hladno)
    • holocen (toplo, sunčano)
  • prvi hominidi se javljaju prije 8 – 5 milijuna godina a od životinja se razlikuju inteligencijom

Paleolitik

  • rod australopitek – 4 mil.g. - Afrika (Etiopija, Tanzanija)
    • najstarija Lucy
    • hrane se mesom
    • mozak im je veći od životinjskog
    • živi u skupinama
  • kultura oblutaka – 2,5 do 1,5 mil.g – krešu samo dio kamena

Rod homo

  • homo habilis – 2,5 – 1,5 mil.g. – spretni čovjek – Kenija, Tanzanija – precizno hvata, razvijen mozak
  • homo erectus – 1,5 mil.g. – uspravni čovjek – Heidelberg, Peking, Kenija, Java – uspravan, prvo privremeno stanište
  • 400 000.g – vatra – novi način obrade kamena – okresivanjem
  • homo sapiens – 400 000.g – mudri čovjek – Europa, Z Azija – živi u čoporima
  • homo sapiens neandertalensis – Neandertal, Hušnjakovo Brdo – slijepa grana, nema nasljednika
  • homo sapiens sapiens – Cromagnon, Altamira (Šp), Lascaoux (Fr), Niaux (F)
    • nomad, živi u čoporima, živi u špiljama, nosi odjeću

Vjera

  • animalizam – obožavanje duha životinje kao zaštitnika zajednice
  • animizam – vjerovanje u postojanje duhova koji prožimaju sve
  • totemizam – vjeruju u ljudsku povezanost sa životinjama i njima u čast grade umjetničke predmete

Umjetnost

Mezolitik

  • 10 000 - 6000.g
  • postledeno doba
  • nastanak rasa - negroidi, europeidi, mongoloidi
  • povećanje vodenih površina – promjena flore i faune
  • male i brze životinje (ubijaju ih lukom i strijelom)
  • razvoj lova i ribolova (luk, strelice, udice, harpuni)
  • nastaju prve nastambe
  • odjeća i obuća je od kože
  • pripitomljena prva životinja – pas
  • razvitak ljudskih zajednica – obitelji se udružuju u rodove

Neolitik

  • 6000. – 3500.g
  • holocen – Eufrat, Tigris, Nil – zemlje plodnog polumjeseca
  • ljudi se više ne sele, sjedilački način života
  • razvoj ratarstva i stočarstva – pšenica i ječam, proso i riža, kukuruz
  • prvi alati – motika, srp, plug
  • pripitomljavanje ovaca, koza, konja, goveda, svinja, magarca i kokoši
  • prva ljudska naselja
  • izumi – obrada kamena glačanjem, tkalački stan, keramičko posuđe, kotač
  • stvaraju se šire ljudske zajednice – rod, bratstvo, pleme
  • vjera – kult plodnosti (kult Majke Zemlje), animizam i animalizam
  • umjetnost – graditeljstvo:
    • prva svetišta – megalitsko graditeljstvo (megaliti – veliki kameni blokovi teški po tonu)

Metalno doba

  • bakreno doba (3500. - 3000.) (eneolitik)
  • brončano doba (3000. – 1200.)
  • željezno doba (od 1200.)
  • bakar – iz oko 6000.g., u svakodnevnoj primjeni od 3500.
  • tehnika obrade bakra – lijevanje i taljenje u kalupima
  • žive na uzvisinama – gradine (ograđene suhozidom) – grobni humci nekropole
  • otkriće kositra – bronca (koristi se za nakit, oružje, oruđe…)
  • razvitak tehnike taljenja – prve prastare talionice – željezo
  • prve kulture – Bliski Istok i Europa

Kulture

  • bakreno doba - badenska i lasinjska
  • brončano doba – kulture na I Sredozemlju i Bliskom Istoku – oko 1700. kultura žarnih polja (u žare spremaju spaljene mrtve)
  • željezno doba – kulture na Bliskom Istoku i Maloj Aziji – u Europi dvije kulture (Francuska, Švicarska, Austrija, Njemačka)
    • Hallstatt (Aus) – srednja Europa – oko 800.g.pr.Kr
    • La Tene (Fra) – srednja Europa – oko 450.g.pr.Kr. (Kelti ili Gali)
      • obrada željeza – posuđe, noževi, oružje, oklopi
      • dugi mačevi od kovanog željeza
      • obrt i trgovina, ratarstvo i stočarstvo
  • promjene u željeznom dobu
    • naselja u dolinama rijeka
    • organizacija života – irigacijski sustav (sustav navodnjavanja), obrana, zakoni, pismo…
  • raslojavanje društva:
    • ratari i stočari
    • obrtnici i trgovci
    • bogati i siromašni
    • svećenici
  • razvitak rodovske zajednice – nekad je bilo po ratničkoj podjeli, sada se izdvajaju rodovski prvaci, koji postaju starješine (kasnije plesmstvo), a predstavnici plemena su plemenski poglavari
  • nove civilizacije

Hrvatska u kamenom dobu

  • paleolitik (1,2 mil.g – 9000.g) – S Hrvatske i kopno S Jadrana
    • stariji paleolitik – Šandalja I kod Pule – kultura oblutaka
    • srednji paleolitik
  • mezolitik (8000 – 5000) – Šandalja II, Lopar, Vindija
  • neolitik (5000.g) – sjedilačke kulture – utjecaj Mediterana i Srednje Europe
    • Sjeverna Hrvatska
      • starčevačka kultura (5500 – 4500) – boja oker
      • sopotska kultura (4500 – 3500) – cik cak uzorak
      • korenovska kultura – trakaste linije
    • Južna Hrvatska
      • impresso kultura (impresso cardum kultura) - nakit, školjke
      • danilska kultura (4500 – 3900) – kružne kolibe, ritoni
      • hvarska kultura (3900 – 2500) – meandri


Hrvatska u metalnom dobu

Povijest (od pojave pisma)

  • srednji vijek - poslije pada Zapadnog Rimskog carstva u Europi počinje "mračni" srednji vijek, svjetlost se vidi samo u Bizantu, dijelimo ga prema razdobljima umjetnosti; u društvenim odnosima prevladava feudalizam

Povjesničari

  • prvi zapisi povijesti – Sumer, Egipat
  • prva povijesna djela – antička Grčka (muza Klio zaštitnica povijesti)
  • prvi povjesničari – logografi – ne provjeravaju vjerodostojnost, zapisivači pov. dog.

Stari vijek

  • Herodot iz Halikarnasa – V.st.pr.Kr. – Historia
    • 9 knjiga - putovanje Egiptom, Malom Azijom i Grčkom, te grč.-perz. ratovi
  • Tukidid – V.st.pr.Kr. – Peloponeski Rat
    • traži uzroke i posljedice pov. događaja, prvo kritičko iznošenje povijesti
  • Tit Livije – I.st – Ab urbe condita
  • Publije Kornelije Tacit – I.st – Historiae, Anales, Germani
  • Amijan Marcelin – IV.st – Rimska povijest
  • prvi anali ili ljetopisi
  • prvi životopisi ili biografije - Plutarh (Usporedni životopisi) i Svetonije (O životu cezara)

Srednji vijek

Novi vijek

  • skupljanje antičke povijesne građe – prvi muzeji i knjižnice
  • Denis Diderot i Francoise Voltaire – 18.st
  • razvoj povijesti kao znanosti – 19.st

Rana hrvatska historiografija

16. stoljeće

17. stoljeće

  • Mavro Orbini
  • Ivan Lučić (Joannes Lucius) – De regno Dalmatiae i Croatiae (6 knjiga - antika do 1420.)
  • Juraj Rattkay – Memoria regnum et banorum regnorum Dalmatie, Croatie et Slavonie (Povijest kraljeva i banova kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije – do 1652.)

18. stoljeće

20. stoljeće

Povijesni izvori

Povijesni izvori mogu biti:

  • materijalni (svi materijalni ostaci: hramovi, crkve, spomenici...)
  • pisani (knjige, razni dokumenti, pisma (sve što je pisano na treskama)...)
  • slikovni (u pećinama, fotografije, na zidovima, na papiru...)
  • zvukovni (snimke, noviji izvori: gramofon, magnetofon, CD)
  • noviji izvori (govori, razne emisije...)
  • usmeni (priče s koljena na koljeno - najmanje vjerodostojan)

Posebne povijesti

Povijest područja ili naroda

Povijest se može proučavati prema regiji ili narodu:

Povijest pojedinih djelatnosti

Drugi mogući kriterij je povijest neke ljudske djelatnosti:

Ostale povijesne teme

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest"

This article is from Wikipedia. All text is available under the terms of the GNU Free Documentation License.